PREDSJEDAVAJUĆA Kluba poslanika SNSD u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Snježana Novaković Bursać izjavila je da se u razgovore o izmjenama i dopunama Izbornog zakona u BiH nije trebalo ući bez jasnog političkog stava o ključnim pitanjima.

U raspravi o Prijedlogu izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH koji se razmatra po skraćenom postupku, a koje je predložila grupa poslanika stranaka iz Federacije BiH, Bursaćeva je ocijenila neozbiljnim predlaganje velikog broja izmjena i dopuna koje se tiču novih tehnologija bez prethodno sprovedenih potrebnih predradnji.

Prema njenim riječima, posebno je neozbiljno fingiranje neke demokratije uvođenjem novih tehnologija, dok se žmuri i ćuti na glasove iz inostranstva, kod kojih se ne zna ko glasa.

Bursaćeva se osvrnula i na prijedlog da se Centralnoj izbornoj komisiji /CIK/da ovlaštenje da provodi postupak utvrđivanja odgovornosti.

– Daje se takva nadležnost tijelu koje treba da sprovodi izbore – istakla je Bursaćeva i dodala da se ozbiljnim ne može smatrati ni davanje ovlaštenja CIK-u da provodi postupak utvrđivanja da li je politički subjetk iznio lažne informacije.

Obrazlažući negativan stav Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona, predsjedavajuća Komisije Alma Čolo optužila je članove ovog tijela iz SNSD i HDZ da su većinom glasova odlučili da bude donijeta takva odluka.

– Nema argumentovane rasprave, bitno koliko je prisutno onih koji će glasati za ili protiv – tvrdi Čolo, koja smatra da predloženi zakon predstavlja cjelokupan paket za poboljšanje izbornog zakonodavstva i izbornog procesa u BiH.

Prema njenim riječima, ovo je rezultat rada predstavnika stranaka, eksperata OEBS-a, Venecijanske komisije i Delegacije EU.

Borjana Krišto iz HDZ BiH istakla je da je mišljenje Ustavnopravne komisije negativno jer se HDZ ne može ponašati kako neko drugi misli.

– HDZ ima svoje stavove i njih zastupa. Ovi principi ne odgovaraju principima transparentnosti i integriteta izbornog procesa – rekla je Krišto i upitala šta može biti zaštita integrietata ako ne sprovođenje odluka Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH, što predloženi zakon ne čini.

Ona je dodala da je zaštita integriteta izbornog procesa i imenovanje CIK-a u skladu sa zakonom.

Nikola Lovrinović iz HDZ stava je da predloženim rješenjima nije obuhvaćena najveća izborna krađa, a to je lažno nacionalno predstavljanje, dok Nermin Nikšić iz SDP tvrdi da je jasno kome u BiH nisu cilj fer i pošteni izbori.

Poslanik A-SDA Jasmin Emrić rekao je da Ustavnopravna komisija ruši ono što nije po volji vladajuće većine i pita koji od principa predloženog zakona – jačanje integriteta izbornog procesa i transparentnosti – nisu po volji vladajućim strankama.

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona u parlamentarnu proceduru uputili su poslanici Adil Osmanović, Halid Genjac, Alma Čolo, Safet SoFtić, Šemsudin Dedić, Nermin Mandra, Šemsudin Mehmedović, Edin Mušić, Edita Đapo, Saša Magazinović, Nermin Nikšić, Zukan Helez, Mirjana Marinković-Lepić, Aida Baručija, Damir Arnaut, Predrag Kojović i Denis Zvizdić.

(SRNA)

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.